Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!

Shoplifters Vs Widows - Kanski pobednik protiv Viole i ekipe

Ovaj put odlučio sam se da sučelim dva potpuno različita filma koja sam pogledao u istom danu. Prvi je pobednik Festivala u Kanu - Manbiki kazoku, pogledan na novinarskoj projekciji koju je priredio Festival Autorskog Filma u Beogradu, a drugi je holivudski akcioni hit Widows.

Naravno, ovaj "duel" potpuno je naravnopravan. Japanski film koji scenaristički i rediteljski potpisuje cenjeni i nagrađivani Hirokazu Koreeda (Sandome no satsujinUmi yori mo mada fukakuUmimachi DiarySoshite chichi ni naru...) toliko je superiorniji po svojoj osnovnoj postavci, u odnosu na "žensku pucačinu" koju je postavio takođe u filmskim krugovima cenjeni Steve McQueen, da ne bi trebalo niko da se dvoumi koji će film pre da pogleda.

Ipak...

Manbiki kazoku je jedna topla ljudska priča kojoj dodatnu vrednost daje pravi "trilerski tvist" otprilike negde pri poslednjoj trećini filma. Do tada, film protiče u melanholičnim, "nepripremljenom oku" možda i ponekad presporim slikama iz života jedne neobične "porodice", koja na početku filma dobija novog člana tako što "otac" u nju dovodi gladnu devojčicu s terase stana iz koga se neprekidno čuje svađa supružnika. Tako ova porodica, koja "životari" u neuglednom i stvarima pretrpanom stančiću-šupi u japanskom predgrađu, dobija još jednog člana koga će naučiti da učestvuje u sitnim krađama i tako poboljšava kućni budžet. 

S druge strane, holivudski, moram priznati, prilično podnošljivo sklepan Widows, standardno je akciono ostvarenje, koje nam ne donosi puno toga novoga čak ni u žanr kome pripada, a kamoli "izvan kutije". Jeste, ima tu asocijacija na aktuelno stanje duha američke nacije, poteže se pitanje rasnih i socijalnih konotacija i denuncijacija, i sve je to tako svojstveno autorskom radu Steve McQueena, ali, ipak, ne zavređuje toliku "halabuku" koju su podigli mnogi filmski kritičari kujući ovaj film u sazvežđe, pre svega - žanra (meni, lično, ni njegov prethodni trostruki "Oskarovac" - 12 Years a Slave - nije bio nešto naročito originalan)! Baš kao ni ova priča o udovicama koje reše da nastave pljaškaški pohod njihovih poginulih muževa. Uostalom, ovo i jeste neka vrsta filmske remake-varijante TV-serije iz 1983. godine - Widows, što baš i ne ide u prilog njenoj priči o originalnosti. Samo što je priča pomerena iz Londona u Čikago.

Dakle, šta gledati? Oni koji u filmovima traže "nešto više" uživaće u kombinaciji sete i nade koju nam nudi japanski film. Oni kojima je bliže čovečanstvo ogrezlo u pirotehnici i "borilačkim" veštinama, mogu sasvim slobodno da pronađu i svoju "šoljicu čaja" u holivudskoj skalamariji. 

Ipak...

... Moje mišljenje jeste da dobar film prvenstveno treba i da potakne neka pozitivne emocije...

 

 

  • Komentari

Za komentiranje morate biti prijavljeni!

    ;

    {{message}}

    {{item.title}}