Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!
Naslov:
Ruska arkaGodina:
2003Žanr:
drama, istorijski, misterija, fantazijaTrajanje:
99 minRežija:
Aleksandr SokurovScenario:
Svetlana Proskurina, Aleksandr Sokurov, Anatoli Nikiforov, Boris KhaimskyGlavne uloge:
Konstantin Anisimov > First Cavalier
Sergey Dreyden > The Stranger (The Marquis de Custine)
David Giorgobiani > Orbeli
Leonid Mozgovoy > The Spy
Alla Osipenko > Herself
Elena Rufanova > First Lady
Maksim Sergeev > Peter the Great
Ilya Shakunov > Third Cavalier
Yelena Spiridonova > Second Lady
Artyom Strelnikov > Talented Boy
Natalya Nikulenko > Catherine the Great
Lev Eliseev > Himself
Mariya Kuznetsova > Catherine The Great
Aleksey Barabash > Second Cavalier
Mia Mozart > Himself
Tamara Kurenkova > Herself (Blind Woman)
Aleksandr Chaban > Boris Piotrovsky
Mikhail Piotrovsky > Himself (Hermitage Director)
Opis:
Art film. Francuski diplomat iz 19. stoljeća koji savršeno govori ruski šeta hodnicima i dvoranama znamenitog muzeja-dvorca Ermitaž u Petrogradu i prolazi kroz različita povijesna razdoblja - od početka 18. stoljeća i vremena Petra Velikog preko kraja toga stoljeća i Katarine Velike do predvečerja Prvog svjetskog rata i boljševičke revolucije u kojoj će biti dokončana dinastija Romanova i rusko carstvo...
Ugledni ruski sineast Aleksandr Sokurov odlučio se na jedan od najsmjelijih eksperimenata u povijesti filma: snimanje cjelovečernjeg igranog filma u jednom jedinom kadru! Mnogo godina ranije veliki Alfred Hitchcock snimio je "Konopac" u nekih osam kadrova, pri čemu je svaki prijelaz između kadrova bio neprimjetno riješen pa se moglo pomisliti da je cijeli film snimljen u jednom kadru, što je međutim u ono doba i tehnički bilo nemoguće jer nije postojala kamera s filmskom rolom duljine cjelovečernjeg filma. U digitalnoj eri Sokurov je mogao računati na digitalnu tehniku najviše kvalitete (zapis je kasnije prebačen na 35mm filmsku vrpcu za kino prikazivanje), također i na mnogo lakšu i manju kameru nego što je to bilo u Hitchcockovo vrijeme, pa je podvig bilo moguće izvesti. Da bi ostvario ovaj neobičan pothvat, Sokurov je angžirao ekipu od četiri i pol tisuće ljudi ispred i iza kamere, a budžet filma odbio je otkriti u javnosti. Film je izrazito domoljubno orijentiran i zapravo zamišljen kao slavljenje ruske povijesti i kulture carskog razdoblja, u vrijeme kad suvremena Rusija ima svojevrsni kompleks zapada. Sokurov želi pokazati veličinu i raskoš ruske kulture kako bi podigao nacionalni ponos i skrenuo zapadnjacima pozornost na silnu rusku ulogu u povijesti zapadnjačke civlizacije. Film je koncipiran kao fluidno putovanje kroz rusku povijest hodnicima i dvoranama Ermitaža, jednog od najslavnijih svjetskih muzeja koji je osnovala još Katarina II. Velika. Upravo je fascinantno da je na prvi pogled tako neatraktivan film za širu publiku u američkim kinima zaradio čak 2,3 milijuna dolara, no raskoš carskih dvorana, kostima i slika praćena glazbom Glinke, Čajkovskog, Purvella i Telemanna, pokazala se privlačnom. Film je bio u natjecateljskom programu Canneskog festivala, nominiran je za Europsku filmsku nagradu u kategorijama najbolje režije i fotografije te je na uglednom festivalu u Torontu osvojio Visions Award.
- Slično za pogledati
- Komentari filma/serije
Telets (2001)
drama
Biografska drama o posljednjim danima u životu ruskog političara Vladimira Iljiča Lenjina... Redatelj Sokurov je za taj film nominiran za Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu 2001.
Solntse (2005)
drama, istorijski
Radnja se odvija u Japanu 1945. godine. U centru priče je japanski imperator Hirohito. Film pokriva događaje između dva prelomna perioda u japanskoj istoriji. Propada vekovima stara carska tradicija...
Letyat zhuravli (1957)
drama, ljubavni, ratni
Sovjetski crno-bijeli film snimljen 1957. u režiji Mihaila Kalatozova. Radnja se događa za vrijeme Drugog svjetskog rata i prikazuje kako se taj sukob kroz ljudske gubitke i traume odražava na...
Das weiße Band - Eine deutsche Kindergeschichte (2009)
drama, istorijski, misterija, triler
U njemačkom selu Eichwald sve se prividno odvija svojim tokom: većina seljaka u službi je baruna (U. Tukur) i barunice (U. Lardi), a djeca prolaze strogi odgoj kod lokalnog pastora (B. Klaussner)...
Za komentiranje morate biti prijavljeni!