Russkiy kovcheg (2003)

Art film. Francuski diplomat iz 19. stoljeća koji savršeno govori ruski šeta hodnicima i dvoranama znamenitog muzeja-dvorca Ermitaž u Petrogradu i prolazi kroz različita povijesna razdoblja - od početka 18. stoljeća i vremena Petra Velikog preko kraja toga stoljeća i Katarine Velike do predvečerja Prvog svjetskog rata i boljševičke revolucije u kojoj će biti dokončana dinastija Romanova i rusko carstvo...
Ugledni ruski sineast Aleksandr Sokurov odlučio se na jedan od najsmjelijih eksperimenata u povijesti filma: snimanje cjelovečernjeg igranog filma u jednom jedinom kadru! Mnogo godina ranije veliki Alfred Hitchcock snimio je "Konopac" u nekih osam kadrova, pri čemu je svaki prijelaz između kadrova bio neprimjetno riješen pa se moglo pomisliti da je cijeli film snimljen u jednom kadru, što je međutim u ono doba i tehnički bilo nemoguće jer nije postojala kamera s filmskom rolom duljine cjelovečernjeg filma. U digitalnoj eri Sokurov je mogao računati na digitalnu tehniku najviše kvalitete (zapis je kasnije prebačen na 35mm filmsku vrpcu za kino prikazivanje), također i na mnogo lakšu i manju kameru nego što je to bilo u Hitchcockovo vrijeme, pa je podvig bilo moguće izvesti. Da bi ostvario ovaj neobičan pothvat, Sokurov je angžirao ekipu od četiri i pol tisuće ljudi ispred i iza kamere, a budžet filma odbio je otkriti u javnosti. Film je izrazito domoljubno orijentiran i zapravo zamišljen kao slavljenje ruske povijesti i kulture carskog razdoblja, u vrijeme kad suvremena Rusija ima svojevrsni kompleks zapada. Sokurov želi pokazati veličinu i raskoš ruske kulture kako bi podigao nacionalni ponos i skrenuo zapadnjacima pozornost na silnu rusku ulogu u povijesti zapadnjačke civlizacije. Film je koncipiran kao fluidno putovanje kroz rusku povijest hodnicima i dvoranama Ermitaža, jednog od najslavnijih svjetskih muzeja koji je osnovala još Katarina II. Velika. Upravo je fascinantno da je na prvi pogled tako neatraktivan film za širu publiku u američkim kinima zaradio čak 2,3 milijuna dolara, no raskoš carskih dvorana, kostima i slika praćena glazbom Glinke, Čajkovskog, Purvella i Telemanna, pokazala se privlačnom. Film je bio u natjecateljskom programu Canneskog festivala, nominiran je za Europsku filmsku nagradu u kategorijama najbolje režije i fotografije te je na uglednom festivalu u Torontu osvojio Visions Award.

Slično za pogledati
Komentari

Faust (2011)
drama, fantazija
Intelektualc Heinrich Faust (J. Zeiler) žudi za spoznajom i razumijevanjem biti života. I dok kontemplira o tome gdje stanuje duša, upozna lihvara Mauriciusa/Mefista (A. Adasinski), a ubrzo i mladu...
Desierto adentro (2008)
drama
To redeem himself from a great sin, a man dedicates himself to building a church.
Robert. Schastlivaya zhizn (1997)
kratki
Aleksander Sokurov brings the treasures of the Hermitage back into the light by making films about artists and their paintings. He has chosen the painter Hubert Robert, who spent a long time in...
Elegiya dorogi (2001)
drama, fantazija, dokumentarni
From a misty night into the dark exposition rooms of a museum to ponder philosophically at paintings by 'Pieter Jansz Saenredam', 'Hercules Pieterszoon Seghers', Hendrikus van de Sande Bakhuyzen...

Film

drama, istorijski, misterija, fantazija (2003)

Russkiy kovcheg

Ocjena korisnika

-

Naslov:

Godina:

Žanr:

Trajanje:

Režija:

Scenario:

Glavne uloge:

Opis:

Faust (2011)

drama, fantazija

Intelektualc Heinrich Faust (J. Zeiler) žudi za spoznajom i razumijevanjem biti života. I dok kontemplira o tome gdje stanuje duša, upozna lihvara Mauriciusa/Mefista (A. Adasinski), a ubrzo i mladu...

Desierto adentro (2008)

drama

To redeem himself from a great sin, a man dedicates himself to building a church.

Robert. Schastlivaya zhizn (1997)

kratki

Aleksander Sokurov brings the treasures of the Hermitage back into the light by making films about artists and their paintings. He has chosen the painter Hubert Robert, who spent a long time in...

Elegiya dorogi (2001)

drama, fantazija, dokumentarni

From a misty night into the dark exposition rooms of a museum to ponder philosophically at paintings by 'Pieter Jansz Saenredam', 'Hercules Pieterszoon Seghers', Hendrikus van de Sande Bakhuyzen...

Za komentiranje morate biti prijavljeni!

{{message}}